Bojana Damjanov's profile

Diplomski rad // Zvuk kristala // Kreativni deo

O Beogradu kao pahulji

Beli grad je jedan od najstarijih gradova u Evropi. Tokom istorije na njegovoj površini su se ukrštali putevi mnogih civilizacija, kultura i naroda. Vremenom su nastajali prolazi, tuneli, ulice, zgrade, kuće i razni drugi objekti. Svaki sklop objekata i prolaza među njima davao je tom delu grada posebnu čar.  Neki su prostrani i neograničeni; neki su zagušeni načičkanim kućama; neki su ispresecani velikim brojem malih ulica; oko nekih možete da idete u krug; u nekima tačno znate gde je početak, a gde kraj. Takvi sklopovi grada u kombinaciji sa strujanjem vazduha kroz ulice, svakom delu daju posebnu čar .

Beograd je živ i u njemu pojstoji nekoliko tipova prostorne strukture “pahulja”.
DO SADA SAM DALA OBJAŠNJENJE KAKO ZVUK UTIČE NA OBLIK, A SADA ĆEMO MALO OKREKUTI PRIČU I VIDETI KAKO OBLIK UTIČE NA ZVUK, KORISTEĆI MAPU BEOGRADA KAO OSNOVU ZA OBLIK I STRUJANJE VAZDUHA KROZ ISTE KAO OSNOVU ZA ZVUK.
Trg Slаvijа

...obuhvаtа prostor između ulicа Krаljа Milаnа, Beogrаdske, Mаkenzijeve, Svetosаvske, Bulevаrа oslobođenjа, Deligrаdske i Nemаnjine. Ovаj trg sve do osаmdesetih godinа 19. vekа bio je bаrа gde su Beogrаđаni išli u lov nа divlje pаtke. Danas je to značajno saobraćajno čvorište.

Prema obliku možemo reći da se da je mreža u samom centru kružna iz koje se granaju “ruke” kao kod prave pahulje. Između krakova se nalaze kratke veznice koje ih spajaju. Cela struktura je većim delom skladno uređena, a na manjim delom razbijena i prazna.

Zvuk koji bi dao ovakav oblik bi imao jednu glavnu melodiju, koja bi, kao na ovoj slici, nastala prva i pojačavala se pri krajevima i nekoliko pratećih, isprekidanih i tihih, koje neće imati veći značaj, jer vrlo brzo bivaju isprekidane. Ovaj oblik treba da da pokaze zvučnu sliku nastanka od centra ka krajevima.
Palilula

...je prostor koji čini ukrštanje dve velike ulice Dragoslava Sreojvića i Mije Kovačevića, Severnog bulevara i odvajanja za Pančevački most.

Prema obliku možemo da primetimo da ga odlikuju jasnoća i tačnost forme. Glavni zvuk i u ovom slučaju nastaje od centra ka krajevima, jedostavan je i stabilan, dok su sporedni skoro neprimetni.
Savski venac

...je prostor gde se ukrštaju putevi Bulevar Franše D'Eperea, Vojdove Putnika, Kneza Miloša, Savska i Vojvode Mišića. Ovaj čvor je spojnica starog i novog Beograda.

Prema obliku možemo da kažemo da je ovo vrlo zapetljano mesto. Na više mesta se grči i opušta. Neuređeno je i haotično. Nema jasnu centralnu tačku, kao ni krakove.

Zvuk koji bi dao ovakav oblik bio bi neusklađen, malo glasan, malo tih, izvitoperen, isprekidan, umršen... Postojao bi jedan glavni ton sa obiljem pratećih neujednačenih zvukova.
Vračar

...je prostor gde se spaja bezbroj kratkih ulica koje se ulivaju u nekoliko dugih. Te duge ulice su potpuno stopljene u talasu kratkih, da su gotovo neprimetne.

Prema obliku možemo da kažemo da ova struktura deluje usklađeno i harmonično. Ima formu talasa za koji može da se pretpostavi u kom pravcu ide. Podseća na rečni tok.

Zvuk koji bi dala ovakva struktura je više skladnih tonova koji bi pratili jednu vijugavu putanju. Dočarao bi blago, tiho i ujednačeno talasanje.
Voždovac

...Autokomаndа je grаdsko nаselje u Beogrаdu, а tаkođe i petljа nа аutoputu koji prolаzi kroz Beogrаd. Nаlаzi se nа tromeđi grаdskih opštinа Voždovаc, Sаvski venаc i Vrаčаr. Nа Voždovcu su nekada bile velike gаrаže. Otudа ime nаseljа i petlje.

Prema obliku ovo bi bila jedna razuđena celina. S jedne strane tiha i prazna, a s druge popunjena i bučna. Ta dva spoja čine jednu neuravnoteženu celinu. Od centra se u jednom pravcu sliva velika količina energije, a u drugom mirnoća.

Zvuk koji bi ovaj oblik bi bio glasan, agresivan, snažan i intezivan, koji bi se pri kraju lagano umirivao i stišavao.
Thanks for the attention.
I appreciate!
Diplomski rad // Zvuk kristala // Kreativni deo
Published:

Diplomski rad // Zvuk kristala // Kreativni deo

Diplomski rad na temu "Zvuk kristala". Rad obuhvata oblasti iz ilustracije, animacije, kolaža... Sastoji se iz tri dela: 1. Naučno-istraživački d Read More

Published: